Zašto žirafa ima dug vrat
Žirafin vrat ima isti broj pršljenova kao ljudski. Zašto je toliko dug, naučnici se spore od Darvinovog doba.
Rubrika
Neobične sposobnosti životinja, od hobotnice sa tri srca do ptica koje prelaze pola planete.
Žirafin vrat ima isti broj pršljenova kao ljudski. Zašto je toliko dug, naučnici se spore od Darvinovog doba.
Svitac pravi svetlost hemijskom reakcijom u zatku, gotovo bez toplote. Treptanjem se mužjaci i ženke traže u mraku.
Nisu sve niti u mreži lepljive. Pauk zna kojima sme da hoda, a i noge su mu građene tako da lepak slabo prianja.
U grbi nije voda, nego mast. Vodu kamila štedi na druge načine, od kojih bi svaki bio opasan za većinu sisara.
Slepi miševi nisu slepi. Većina vrsta se ipak u mraku ne oslanja na oči, nego na odjek sopstvenog glasa.
Flamingosi se izlegu sivi, a boju dobijaju od hrane. Na jednoj nozi stoje zato što im je tako lakše nego na dve.
Kameleon ne menja boju da bi se stopio sa podlogom. Boja mu pokazuje raspoloženje, a nastaje pomoću sićušnih kristala u koži.
Delfin mora da izroni po svaki udah, pa nikada ne zaspi ceo. Spava polovina po polovina mozga.
Pruge ne služe za skrivanje od lavova. Ogledi sve jasnije pokazuju da zebre štite od mnogo manjeg neprijatelja: muva.
Tri srca, plava krv i mozak razmešten po kracima: hobotnica je možda najneobičnija životinja koju možete sresti u moru.