Preskoči na sadržaj
Priroda

Marijanski rov: najdublje mesto na Zemlji

Skoro jedanaest kilometara ispod površine Tihog okeana vlada potpuni mrak i pritisak hiljadu puta veći nego na obali. Ipak, i tamo ima života.

2 min čitanja
Marijanski rov: najdublje mesto na Zemlji
Foto: Unsplash

Na Mesecu je hodalo dvanaest ljudi. Na najdubljoj tački okeana dugo ih je bilo manje. Marijanski rov je mesto do kojeg je teže stići nego do svemira.

Gde je i koliko je dubok

Rov se nalazi u zapadnom delu Tihog okeana, istočno od Marijanskih ostrva. Ima oblik polumeseca dugog oko 2.500 kilometara.

Njegova najdublja tačka zove se Čelendžer dip i nalazi se na nešto manje od 11.000 metara ispod površine. Merenja se međusobno razlikuju za nekoliko desetina metara, jer je tolike dubine teško tačno izmeriti.

Kada bi se Mont Everest, visok 8.849 metara, spustio u rov, iznad njegovog vrha ostalo bi još oko dva kilometra vode.

Kako je nastao

Na tom mestu se sudaraju dve ploče Zemljine kore. Tihookeanska ploča, starija i teža, podvlači se pod susednu i tone u Zemljinu unutrašnjost. Rov je udubljenje na mestu gde se ploča savija nadole.

Pritisak od hiljadu atmosfera

Na dnu rova pritisak je više od hiljadu puta veći nego na površini mora. To je kao da na svakom kvadratnom centimetru stoji teret od oko jedne tone. Temperatura vode je tek nekoliko stepeni iznad nule, a Sunčeva svetlost ne dopire ni blizu.

Ljudi na dnu

  • 1960. Švajcarac Žak Pikar i Amerikanac Don Volš spustili su se batiskafom „Trst“. Spuštanje je trajalo skoro pet sati, a na dnu su ostali dvadesetak minuta.
  • 2012. Filmski reditelj Džejms Kameron spustio se sam, prvi posle više od pola veka.
  • 2019. Američki istraživač Viktor Veskovo spustio se više puta podmornicom napravljenom da izdrži ponovljene zarone, a zatim je na dno vodio i druge.

Život u mraku

Na dnu rova žive sitni rakovi, morski krastavci i jednoćelijski organizmi veliki nekoliko centimetara. Ribe ne idu do samog dna: najdublje snimljene ribe plivaju na nešto više od 8.000 metara. Smatra se da dublje ne mogu, jer pritisak tada remeti rad belančevina u njihovim ćelijama.

Životinje tih dubina nemaju šupljine ispunjene vazduhom, pa nemaju šta da im se zgnječi. Tela su im mekana i puna vode, a voda se gotovo ne sabija.

Ni tamo nije čisto

Istraživači su i na dnu rova nalazili plastiku, a u telima tamošnjih rakova izmereni su industrijski otrovi zabranjeni pre više decenija. Ni najdublja tačka okeana nije van domašaja onoga što bacamo.

Naslovna fotografija: Unsplash

Pročitajte i ovo