Preskoči na sadržaj
Priroda

Zašto je nebo plavo, a zalazak Sunca crven

Oba pitanja imaju isti odgovor: vazduh plavu svetlost rasipa mnogo jače nego crvenu.

2 min čitanja
Zašto je nebo plavo, a zalazak Sunca crven
Foto: Unsplash

Ovo pitanje postavi svako dete, a mnogi odrasli nisu sigurni u odgovor. Nebo nije plavo zato što se u njemu ogleda more, nego zbog načina na koji se Sunčeva svetlost sudara sa vazduhom.

Bela svetlost je mešavina boja

Sunčeva svetlost izgleda belo, ali je sastavljena od svih boja duge. Svaka boja je talas druge dužine: crvena ima najduže talase, a plava i ljubičasta najkraće.

Vazduh rasipa plavu

Kada svetlost uđe u atmosferu, sudara se sa molekulima vazduha, koji su mnogo manji od talasa svetlosti. Takve sitne čestice rasipaju svetlost na sve strane, ali ne sve boje podjednako: što je talas kraći, rasipa se jače.

Plava svetlost se rasipa nekoliko puta jače od crvene. Zato plava stiže do našeg oka iz svih pravaca na nebu, a ne samo iz pravca Sunca, i celo nebo izgleda plavo.

Pojavu je u 19. veku objasnio engleski fizičar lord Rejli, pa se po njemu zove Rejlijevo rasejanje.

Zašto nebo nije ljubičasto

Ljubičasta ima još kraće talase od plave i rasipa se još jače. Nebo ipak ne vidimo kao ljubičasto, iz tri razloga: Sunce zrači manje ljubičaste svetlosti nego plave, deo nje se upije visoko u atmosferi, a naše oko je na plavu osetljivije nego na ljubičastu.

Zašto je zalazak crven

Kada je Sunce nisko nad horizontom, njegova svetlost do nas prolazi kroz mnogo deblji sloj vazduha nego u podne. Na tom dugom putu plava se rasipa na sve strane i ne stigne do nas. Ostaju narandžasta i crvena.

Isti uzrok, dakle, daje plavo nebo u podne i crveno nebo uveče.

Prašina, dim i sitne kapljice u vazduhu mogu da pojačaju boje. Zato su zalasci posle velikih vulkanskih erupcija mesecima neobično crveni širom sveta.

Zašto su oblaci beli

Kapljice vode u oblaku mnogo su veće od molekula vazduha. One rasipaju sve boje podjednako, a sve boje zajedno daju belu. Gusti oblaci su sivi odozdo zato što kroz njih prolazi malo svetlosti.

Nebo na drugim svetovima

  • Na Mesecu nema atmosfere, pa nema šta da rasipa svetlost. Nebo je crno i usred dana.
  • Na Marsu je obrnuto nego kod nas. Zbog sitne prašine u retkoj atmosferi dnevno nebo je žućkastosmeđe, a zalazak Sunca plavičast. To su snimili roveri na površini.

Naslovna fotografija: Unsplash

Pročitajte i ovo