Kako pčele plesom govore gde je cveće
Pčela koja nađe bogatu livadu ne može to da kaže, ali može da otpleše. Njen ples sadrži i pravac i udaljenost.
Kada pčela izviđačica pronađe livadu punu cveća, vraća se u košnicu i ostalima saopštava gde da lete. Ne čini to zvukom ni mirisom, nego plesom. To je jedan od retkih primera u životinjskom svetu da se porukom opisuje nešto što nije tu, pred očima.
Otkriće vredno Nobelove nagrade
Pčelinji ples odgonetnuo je austrijski naučnik Karl fon Friš, koji je decenijama strpljivo posmatrao obeležene pčele. Za to je 1973. godine dobio Nobelovu nagradu, zajedno sa Konradom Lorencom i Nikolasom Tinbergenom.
Kružni ples: hrana je blizu
Ako je izvor hrane blizu košnice, pčela trči u krug, čas na jednu, čas na drugu stranu. Poruka je jednostavna: ima hrane u blizini, izađite i tražite. Miris cveća koji je ostao na njoj govori ostalima šta da traže.
Ples sa njihanjem: pravac i daljina
Za udaljenije izvore pčela izvodi složeniji ples u obliku osmice. U srednjem delu osmice trči pravo i pri tome snažno trese zatkom.
- Pravac. Saće u košnici stoji uspravno. Ugao između pravca trčanja i vertikale jednak je uglu između pravca hrane i Sunca. Ako pčela trči pravo naviše, hrana je u pravcu Sunca. Ako trči 60 stepeni udesno od vertikale, treba leteti 60 stepeni desno od Sunca.
- Daljina. Što duže traje deo sa njihanjem, hrana je dalje. Otprilike jedna sekunda njihanja znači oko kilometar leta.
- Kvalitet. Što je izvor bogatiji, pčela pleše duže i življe, pa privuče više sledbenica.
Ples u mraku
U košnici je mrak, pa druge pčele ples ne gledaju, nego ga osećaju. Prate plesačicu izbliza, dodiruju je pipcima i hvataju vibracije njenog tela.
Još je čudnije to što pčele računaju i na kretanje Sunca. Ako plesačica pleše dugo, postepeno menja ugao, jer se Sunce za to vreme pomerilo na nebu.
Plesom se bira i novi dom
Kada se roj odvoji od stare košnice, izviđačice traže mesto za novo gnezdo i plesom „predlažu“ ono što su našle. Što je mesto bolje, ples je uporniji. Ostale izviđačice odlaze da provere i, ako se slože, i same počnu da plešu za to mesto. Kada se dovoljno pčela okupi oko jednog predloga, roj poleće.
To je odlučivanje bez vođe, i radi iznenađujuće dobro: roj gotovo uvek izabere najbolje od ponuđenih mesta.
Naslovna fotografija: Unsplash
