Preskoči na sadržaj
Priroda

Kako nastaje polarna svetlost

Zelene i crvene zavese na noćnom nebu nastaju kada čestice sa Sunca udare u vazduh visoko iznad nas.

2 min čitanja
Kako nastaje polarna svetlost
Foto: Unsplash

Ljudi na dalekom severu vekovima su u polarnoj svetlosti videli duhove predaka, vatre ili znamenja. Pravo objašnjenje počinje 150 miliona kilometara odavde, na Suncu.

Vetar sa Sunca

Sunce neprestano izbacuje u svemir struju naelektrisanih čestica, nazvanu Sunčev vetar. Do Zemlje ona putuje dva do tri dana.

Zemlja ima magnetno polje koje većinu tih čestica skreće i odbija. Blizu magnetnih polova polje se spušta ka površini, pa deo čestica tuda prodire u atmosferu. Zato se polarna svetlost javlja u prstenu oko polova.

Odakle boje

Na visinama od oko 100 do 300 kilometara čestice udaraju u atome i molekule vazduha. Ovi pri tome dobiju višak energije, koji odmah otpuste u vidu svetlosti. Boja zavisi od toga koji gas svetli i na kojoj visini.

  • Zelena, najčešća, potiče od kiseonika na visini od stotinak kilometara.
  • Crvena potiče od kiseonika na većim visinama. Ređa je i slabija.
  • Plava i ljubičasta potiču od azota i vide se na donjem rubu svetlosnih zavesa.

Severna i južna

Ista pojava postoji i oko južnog pola. Ređe se posmatra samo zato što u tim krajevima gotovo niko ne živi.

Zašto se ponekad vidi i kod nas

Aktivnost Sunca raste i opada u ciklusu od oko jedanaest godina. Kada je najveća, Sunce povremeno izbaci ogroman oblak čestica. Ako on pogodi Zemlju, nastaje geomagnetna oluja i prsten polarne svetlosti se proširi ka jugu.

Tako je u maju 2024, tokom najjače oluje u poslednjih dvadesetak godina, crvenkasta svetlost snimljena i u Srbiji i u susednim zemljama. Sa naših širina se obično vidi baš crvena, jer gledamo vrhove dalekih zavesa.

Nije samo lepa

Jake geomagnetne oluje mogu da ometu satelite, radio-veze i navigaciju, a u dalekovodima izazivaju struje koje oštećuju transformatore. U martu 1989. zbog takve oluje je kanadska pokrajina Kvebek ostala bez struje devet sati.

Postoji i na drugim planetama

Polarnu svetlost imaju i Jupiter i Saturn, koji takođe imaju jako magnetno polje. Na Jupiteru je mnogo snažnija nego na Zemlji.

Gde i kada je gledati

Najbolja mesta su sever Norveške, Švedske i Finske, Island, Aljaska i sever Kanade, od septembra do marta, u vedrim noćima daleko od gradskih svetala.

Naslovna fotografija: Unsplash

Pročitajte i ovo