Kako nastaje polarna svetlost
Zelene i crvene zavese na noćnom nebu nastaju kada čestice sa Sunca udare u vazduh visoko iznad nas.
Ljudi na dalekom severu vekovima su u polarnoj svetlosti videli duhove predaka, vatre ili znamenja. Pravo objašnjenje počinje 150 miliona kilometara odavde, na Suncu.
Vetar sa Sunca
Sunce neprestano izbacuje u svemir struju naelektrisanih čestica, nazvanu Sunčev vetar. Do Zemlje ona putuje dva do tri dana.
Zemlja ima magnetno polje koje većinu tih čestica skreće i odbija. Blizu magnetnih polova polje se spušta ka površini, pa deo čestica tuda prodire u atmosferu. Zato se polarna svetlost javlja u prstenu oko polova.
Odakle boje
Na visinama od oko 100 do 300 kilometara čestice udaraju u atome i molekule vazduha. Ovi pri tome dobiju višak energije, koji odmah otpuste u vidu svetlosti. Boja zavisi od toga koji gas svetli i na kojoj visini.
- Zelena, najčešća, potiče od kiseonika na visini od stotinak kilometara.
- Crvena potiče od kiseonika na većim visinama. Ređa je i slabija.
- Plava i ljubičasta potiču od azota i vide se na donjem rubu svetlosnih zavesa.
Severna i južna
Ista pojava postoji i oko južnog pola. Ređe se posmatra samo zato što u tim krajevima gotovo niko ne živi.
Zašto se ponekad vidi i kod nas
Aktivnost Sunca raste i opada u ciklusu od oko jedanaest godina. Kada je najveća, Sunce povremeno izbaci ogroman oblak čestica. Ako on pogodi Zemlju, nastaje geomagnetna oluja i prsten polarne svetlosti se proširi ka jugu.
Tako je u maju 2024, tokom najjače oluje u poslednjih dvadesetak godina, crvenkasta svetlost snimljena i u Srbiji i u susednim zemljama. Sa naših širina se obično vidi baš crvena, jer gledamo vrhove dalekih zavesa.
Nije samo lepa
Jake geomagnetne oluje mogu da ometu satelite, radio-veze i navigaciju, a u dalekovodima izazivaju struje koje oštećuju transformatore. U martu 1989. zbog takve oluje je kanadska pokrajina Kvebek ostala bez struje devet sati.
Postoji i na drugim planetama
Polarnu svetlost imaju i Jupiter i Saturn, koji takođe imaju jako magnetno polje. Na Jupiteru je mnogo snažnija nego na Zemlji.
Gde i kada je gledati
Najbolja mesta su sever Norveške, Švedske i Finske, Island, Aljaska i sever Kanade, od septembra do marta, u vedrim noćima daleko od gradskih svetala.
Naslovna fotografija: Unsplash
