Zašto se ježimo

Hladan vetar, jeziv zvuk ili pesma koja nas dirne, i koža se u trenu osuje sitnim kvržicama. Od toga danas nemamo vidljive koristi. Ježenje je nasleđe.

Mišić uz svaku dlaku

Uz koren svake dlake nalazi se sićušan mišić. Kada se stegne, uspravi dlaku, a koža oko nje se ispupči. Tim mišićima ne možemo da upravljamo voljom. Pokreće ih isti deo nervnog sistema koji ubrzava srce kada se uplašimo.

Čemu je služilo

Kod životinja sa krznom nakostrešena dlaka ima dve koristi.

• Greje. Uspravne dlake zadržavaju deblji sloj vazduha uz kožu, a vazduh je dobar izolator.
• Plaši. Nakostrešena životinja izgleda veća. Setite se uplašene mačke.

Naši preci su krzno izgubili, a refleks je ostao. Dlake su nam previše retke i tanke da bi ijedna od te dve koristi još vredela.

Zašto od muzike

Mnogi se naježe uz muziku, film ili govor. Snimanja mozga su pokazala da se u tim trenucima aktiviraju centri za nagradu, isti oni koji reaguju na hranu i druga zadovoljstva.

Žmarce najčešće izaziva nešto neočekivano: nagla promena jačine, ulazak novog glasa ili instrumenta, harmonija koju nismo predvideli. Mozak, izgleda, takvo iznenađenje u prvi mah primi kao uzbunu, a zatim ga prepozna kao bezopasno i prijatno. Ne ježe se svi od muzike. U istraživanjima to prijavljuje otprilike svaki drugi ispitanik.

Možda ipak nečemu služi

Istraživači sa Harvarda su 2020. na miševima pokazali da su mišić koji uspravlja dlaku i nerv koji ga pokreće povezani sa matičnim ćelijama iz kojih dlaka raste. Kada hladnoća potraje, isti nerv podstiče te ćelije da stvaraju novu dlaku.

Kod životinja ježenje je, dakle, brz odgovor na hladnoću, a rast gušćeg krzna spor odgovor, i oba pokreće isti mehanizam.

Odakle naziv

Naš jezik je uporedio naježenu kožu sa ježom. Englezi, Nemci i Italijani je porede sa kožom očerupane guske, a Francuzi i Španci sa kožom kokoške.

Naslovna fotografija: Unsplash