U svojoj prošlogodišnjoj posjeti BiH Ursula fon der Leyen poručila je bh. vlastima da bez odgode provode reforme, da je EU spremna na blisku saradnju sa BiH i da će, što se u ovom mjesecu i implementira, EU dodijeliti sredstva za energetski siromašna domaćinstva. Sutra će predsjednica EU komisije ponovno posjetiti BiH, a građani očekuju nove iskorake ka punopravnom članstvu.
Dok bh političke elite nisu ispunile kriterije koje EU postavlja pred Bosnu i Hercegovinu, stotine hiljada ljudi svojim odlaskom odabralo je neku od zemalja iz EU porodice. Zbog toga, ali i ratnih dejstava, na drugom smo mjestu u svijetu po veličini dijaspore, pokazalo je istraživanje Forbesa. Građani nisu optimistični da ćemo u narednih deset godina ući u EU, a od EU integracija očekuju stabilnost i razvoj.
”Volio bih odmah, ali sa ovakom vladom i radom i ovim neslaganjem među ljudima, ne vjerujem da ćemo do toga doći”.
”Pojma nemam, otkada ulaze druge, a mi ništa i ne ulazimo”.
”Šta Vi očekujete od EU? Vjerovatno bi slobodnije mogli putovati, više radnih mjesta i investicije”.
Neki od građana očekuju da će posjeta predsjednice EU komisije, koja je zakazana za sutra, značiti novi korak ka pridruživanju. U izvještajima EK konstantno se ponavlja da je neophodno temeljito poboljšati zakonodavni i institucionalni okvir, reformisati javnu upravu i jačati vladavinu prava.
”Neće doći praznih ruku, a ako neće doći praznih ruku eto nama ponude eto nas u EU. Optimistični ste? Ja jesam i nadam se što prije”.
Iz EU Delegacije trenutnu situaciju označavaju kao priliku da se dovrši proces proširenja. Ističu da Bosna i Hercegovina konstantno pravi korake i naprijed, ali i nazad. Rezultat je status quo.
”U proteklih par mjeseci imali smo priliku vidjeti pozitivne znakove i napredak. U isto vrijeme vidjeli smo i zabrinjavajuće znakove. Radi se naprimjer o kriminalizaciji klevete u Republici Srpskoj”, kaže Adebayo Babajide, Delegacija EU u BiH.
14 ključnih prioriteta na meniju političkih diskusija često nisu primarni. Zbog toga analitičari ne očekuju ubrzano pridruživanje.
”Vidimo da se licitira datumima, 2030 može zvučati daleko, ali čini nam se u sadašnjoj konstalaciji odnosa to je poprilično ambiciozan datum budući u kakvom se stanju zemlje regiona nalaze i to nam govori o potrebi snažnijeg reformskog iskoraka u regionu”, rekao je Srđan Blagovčanin, TI BiH.
S druge strane mnogo je i do EU. Geopolitičke okolnosti idu na ruku Bosni i Hercegovini jer je u interesu EU da ovaj dio Balkana bude prozapadno orijentisan. EU pružila je ruku Bosni i Hercegovini, kažu analitičari, dodjelom statusa kandidata.
”Situacija se dodatno komplikuje, sada imamo vladu u Crnoj Gori prema kojoj su i SAD i EU dosta skeptične i stvari se dakle komplikuje, a ne rješavaju. Iz tog razloga, pored ovog momentuma da se govori o proširenju EU, naš prvi i primarni zadatak bi trebao da momentum koji je stvoren u regionu da se proba zaustaviti’‘, dodaje Adnan Ćerimagić, Evropska inicijativa za stabilnost.
Mnogo je političkih silnica od kojih to zavisi. Većina građana želi BiH vidjeti u EU, politički predstavnici barem deklarativno misle isto tako. U praksi reforme koje se stavljaju pred BiH uglavnom su na čekanju.