Srbija je proglasila dan žalosti zbog ubistva trojice Srbina sa sjevera Kosova koji su učestvovali u napadu na Kosovsku policiju i ubistvo jednog policajca. Jasno je, za sad, kako piše portal Danas, da je riječ o do “zuba oružanoj grupi od tridesetorice kriminalaca i terorista”, koji su nakon pokušaja blokiranja puta kod manastara u mjestu Banjska, pucali na kosovske policajce i jednog usmrtili.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, odmah je odbacio navode Aljbina Kurtija, premijera Kosova, da je riječ o terorističkoj akciji režiranoj u Beogradu, rekavši da je sva odgovornot na lokalnim Srbima, sa sjevera Kosova, ne odgovarajući na pitanja o tome odakle im toliko naoružanje.
On je za cijelu tragediju optužio upravo Kurtija.
Vučić djeluje zbunjeno, a Kurti je znao šta se dešava
Politikolog Fahrudin Kladničanin kaže za Danas da je situacija na sjeveru Kosova jako složena, odnosno da su građani koji dole žive jako uplašeni.
“Imao sam prilike da razgovaram sa nekolicinom njih. Vlada jedna vrlo izražena atmosfera straha, što je potpuno logično, jer ovo što se dogodilo u Banjskoj nije viđeno posljednjih petanest godina”, kaže on.
Režim u Beogradu bio je zatečen situacijom na sjeveru Kosova, dodaje, a “djeluje mi kao da je izostalo pravovremeno obavještajno sagledavanje situacije i prosto je nevjerovatno da se nije moglo uočiti plan koji se sprema, ako se uzme u obzir broj ljudi, količina oružija i druga logistika koja je korištena”.
“Moram priznati da mi djeluje u kontekstu kriznog menadžementa da predsjednik Vučić nije bio u potpunosti informisan, čak mi djeluje iznenađen i zbunjen. Nemoguće je shvatiti da se nešto ovako događa, a da o tome Beograd nema pojma – ili su se informacije krile ili je na djelu potpuno rasparčavanje bezbjednosnog aparata”, ističe Kladničanin.
Sa druge strane Aljbin Kurti je jako dobro znao šta se događa, zato je na ovaj način i reagovao, jer ovo što je Priština odradila u potpunosti je sa Kurtijevom agendom, zaključuje.
Ovo što se dogodilo ne odgovara Beogradu, smatra, ali Beograd mora pružiti pomoć srpskoj zajednici na Kosovu – stanje je više neizdrživo.
“Ili se mora mijenjati politika, pristup ili da se nađe potpuno nova strategija. Vi ste imali naoružanu amatersku formaciju, koja je možda i bila igračka u rukama i drugih stranih faktora kojima je u interesu da stvara novi vrlo ozbiljan konflikt na sjeveru Kosova. Drugi strani faktor oličen u KFOR-u, i posredovanje Edi Rame, premijera Albanije, uspio je da spriječi katastrofalnu razmjeru koja bi, da se dogodilo masovno likvidiranje pobunjenika srpske nacionalosti potpuno promijenila politiku i društvenu realnost na Zapadnom Balkanu narednih decenija i onda bi upali u ćorsokak iz kojeg teško da bi se izvukli”, zaključuje Fahrudin Kladničanin.
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava kaže za Danas da terorističkim napadom na sjever Kosova Srbija je ponovo ugrozila mir na Balkanu koji bi mogao imati i šire implikacije.
Svjesna da je prešla crvenu liniju, koju Zapad ne može tolerisati, predsjednik prebacuje odgovornost na Kurtija i Srbe na Kosovu
“Svjesna da je prešla crvenu liniju, koju zapad ne može tolerisati, predsjednik prebacuje odgovornost na Kurtija i Srbe na Kosovu, te da nije znao šta se dešava. Ukoliko Vučić nije znao šta se dešava, onda se postavlja i pitanje ko je ključna figura u Beogradu. Jedan od poginulih Bojan Mijailović, kako izvještava kosovski MUP, bio je tjelohranitelj Aleksandra Vulina”, kaže Sonja Biserko.
Kako informacije pristižu, napominje, sve je jasnije da je na djelu bio scenario za izazivanje sukoba kako bi onda i srbijanska vojska ušla da zaštiti srpski narod na sjeveru i tako realizuje podjelu Kosova.
“Vlada Srbije poriče sve indicije koje upućuju na njenu involviranost i preko medija vodi kampanju protiv Kosova i premijera Kurtija kao glavnog krivca za haos. Također, Vlada je 27. septembar proglasila danom žalosti kako bi na taj način odala poštu nastradalima na Kosovu. Po svim medijima se provlači i teza o mogućem državnom udaru što implicira da su se neke strukture osamostalile i uzele stvari u svoje ruke, a možda i u saradnji sa nekom stranom zemljom. Ta teza ima za cilj da amnestira vladu i predsjednika, ali ponovo postavlja pitanje koje glavni faktor u Beogradu”, kaže Sonja Biserko.
Prema njenim riječima, međunarodna zajednica je također odgovorna za ovu situaciju jer predugo toleriše ponašanje Beograda.
“Podilaženje Beogradu, Vučić tumači kao zapadnu slabost i to vješto koristi u promovisanju svoje agende. Neophodno je urgentno resetovanje zapadne politike prema Zapadnom Balkanu i jednak tretman svih aktera u regionu”, zaključuje ona.