Island vjeruje da je tačno odredio vjerovatno mjesto velike vulkanske erupcije nakon što je u posljednja 24 sata zabilježeno gotovo 2000 malih potresa.
Islandski meteorološki zavod upozorio je da je Hagafel “glavna lokacija za erupciju”, nakon što je otkriven magmatski gas u bušotini u Svartsengiju, za koji stručnjaci navode da predstavlja signal da je erupcija neizbježna.
Od tada su se pak dogodile tri erupcije, i to sve u udaljenim nenaseljenim područjima, a vulkanolozi vjeruju da bi ovo mogao biti početak nove ere aktivnosti u regiji.
Ejtor Rejnison, stanovnik Grindavika, smatra da mnogi ne žele više tamo ići.
– Biće puno ljudi koji neće htjeti tamo ići. Moja je majka izjavila da ne želi više nikad tamo da ide – izjavio je Rejnison.
“Nije pitanje ‘da li će se dogoditi ‘ već ‘kada'”
Viša predavačica nauke o Zemlji na Univerzitetu u Mančesteru Margaret Hartli rekla je da se o erupciji treba govoriti u smislu “kada” će se dogoditi, a ne “da li” će se dogoditi.
– Mislim da će do erupcije doći, ali veliko je pitanje kada bi se to moglo dogoditi. Najvjerovatnije će se stvoriti pukotina tako što će porasti pritisak mehurića gasa u nasipu koji će početi da tjera magmu prema površini, razbijajući koru”, dodala je i objasnila da se taj proces može uporediti s mućkanjem limenke gaziranog pića – čim se otvori otvor na vrhu limenke, piće krene da izlazi sa puno pjene.
Naučnici su za Mejl onlajn otkrili kolika bi mogla da bude ova erupcija i hoće li se meriti s Ejafjadlajekidlom (Eyjafjallajokull), u kojem je otkazano 50.000 letova i pogođeno 8 miliona putnika.
Upravo to je dovelo do najveće globalne obustave vazduhoplovstva još od Drugog svetskog rata.
Važno je napomenuti da je Island posebno žarište za seizmičku aktivnost jer se nalazi na granici tektonskih ploča zvanoj Srednjoatlantski greben.
To je međusobno povezan planinski lanac okeanskog dna, a srednjeokeanski grebeni zauzimaju 8 odsto površine Zemlje. Nastanak srednjeokeanskih grebena vezan je za područja razmicanja litosfernih ploča.
Island se takođe nalazi iznad plaštne perjanice, odnosno mJesta gdje se rastopljena vruća masa iz unutrašnjosti izdiže prema površini, a područja na površini Zemlje do kojih dopire plaštna perjanica nazivaju se “vruće tačke”.
Evakuacije i sumpor-dioksid
Evakuisani stanovnici vraćali su se u grad svaki dan kako bi pokupili svoje stvari, ali su morali da pobegnu u utorak nakon što je tamošnji meteorološki zavod rekao da su njihovi merači otkrili sumpor-dioksid.
Prošle nedelje je Grindavik postao obrubljen masivnim pukotinama u zemlji koje ispuštaju paru – rezultat magme koja se kreće pod zemljom i gura se na Zemljinu koru. Meteorološki zavod (IMO) otkrio je da magma teče u tlo i lomi stene na udaljenosti od 14 kilometara.
Metju Roberts iz IMO-a rekao je da je magma probila tlo ispod Grindavika “gotovo poput podzemnog teretnog voza”.
Fotografije koje su tada nastale pokazuju pukotine koje se pojavljuju u tlu, a očekuju se i daljnja oštećenja zgrada i puteva. Zapadni dIJelovi grada Grindavika takođe su utonuli u zemlju.
Obližnje geotermalno odmaralište Plava laguna, jedna od glavnih turističkih atrakcija Islanda, zatvoreno je barem do kraja novembra zbog opasnosti od erupcije.
Srećom, do sada niko nije poginuo.
„Vulkanska nestabilnost mogla bi da traje decenijama“
– Ne očekujemo eksplozivnu erupciju, iako to nije nužno dobra stvar. Erupcija niskog intenziteta mogla bi da znači izlivanje lave iz niza pukotina nedeljama i nedeljama. Island se bori protiv dolaska lave na različite načine, ali priroda uvek pobeđuje ako erupcija traje dovoljno dugo – rekao je Metju Roberts.
– Očekujemo vulkanske erupcije duž cIJelog poluostrva, a ne samo na jednom mJestu. Ova nestabilnost bi mogla da traje decenijama – dodao je on.