Više od trećine stanovništva Nagorno-Karabaha pobjeglo je u Armeniju otkako je Azerbejdžan prošle sedmice pokrenuo napad na otcijepljenu regiju, navodi vlada Armenije.
Kako navodi Guardian, otprilike 42.500 ljudi, oko 35% stanovništva regiona, požurilo je da pobegne čim je Azerbejdžan ukinuo 10-mesečnu blokadu jedinog puta u regionu ka Armeniji. Ta blokada izazvala je ozbiljne nestašice hrane, lijekova i goriva. Iako se Azerbejdžan obavezao da će poštovati prava Armena, mnogi stanovnici strahuju od odmazde.
Ažurirani podaci došli su nakon što je broj poginulih u eksploziji u skladištu goriva u Nagorno-Karabahu porastao na 68, uz još 105 nestalih i skoro 300 povrijeđenih, saopštio je ured ombudsmana Karabaha.
Eksplozija se dogodila dok su ljudi stajali u redu da napune automobile na benzinskoj pumpi u blizini Stepanakerta, glavnog grada regiona, kasno u ponedeljak. Uzrok eksplozije je i dalje nejasan, ali pomoćnik predsjednika Nagorno-Karabaha David Babayan rekao je da je po prvim informacijama u pitanju nepažnja, te da je mala vjerovatnoća da je došlo do sabotaže.
Armenske vlasti su također saopštile da su donijele 125 tijela u Armeniju iz Nagorno-Karabaha radi identifikacije. Ministarstvo zdravlja zemlje je pojasnilo da su svi oni poginuli u borbama prošle sedmice.
Azerbejdžan je također u utorak saopštio da se u region šalje 30 metričkih tona benzina i 34 metričke tone dizel goriva.
Američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je predsjednika Azerbejdžana Ilhama Aliyeva da se suzdrži od daljih neprijateljskih akcija u regionu, da pruži garancije stanovnicima regije i dozvoli pristup međunarodnoj posmatračkoj misiji.
Glasnogovornica američkog vijeća za nacionalnu sigurnost Adrienne Watson rekla je da će SAD pružiti dodatnu pomoć kako bi pomogli lokalnim zajednicama da “pruže sklonište i osnovne potrepštine, kao što su higijenski pribor, ćebad i odjeća, kako bi se zadovoljile potrebe onih koji su pogođeni ili raseljeni zbog nasilja u Nagorno-Karabahu”.
Azerbejdžanska vojska porazila je armenske snage u 24-satnom napadu prošle sedmice, natjeravši separatističke vlasti da pristanu da polože oružje i započnu pregovore o “reintegraciji” Nagorno-Karabaha u Azerbejdžan.
U Stepanakertu je već mjesecima nedostajalo goriva, a eksplozija skladišta dodatno je povećala nestašicu, što je pojačalo zabrinutost mnogih stanovnika oko toga da li će moći da pređu 35 kilometara do granice.
U utorak su se na ulicama Stepanakerta stvorile velike gužve sa automobilima sa velikim teretom na krovovima, a stanovnici su stajali ili ležali duž trotoara pored gomile prtljaga. Vlasti Nagorno-Karabaha zamolile su stanovnike da odustanu od odlaska kako bi put bio slobodan za hitne službe i navele da će biti obezbeđeni autobusi za one koji žele da odu.
“Mislim da ćemo vidjeti kako velika većina ljudi u Karabahu odlazi u Armeniju”, rekao je Thomas de Waal, viši saradnik u istraživačkom centru Carnegie Europe.
“Rečeno im je da se integrišu u Azerbejdžan, zemlju u kojoj nikada nisu bili, a većina njih čak ni ne govori jezik i rečeno im je da raspuste svoje lokalne institucije. To je ponuda koju većina ljudi u Karabahu neće prihvatiti”, objasnio je.
Nagorno-Karabah je bio autonomna regija unutar Azerbejdžana pod Sovjetskim Savezom. Region je došao pod kontrolu etničkih armenskih snaga, uz podršku armenske vojske, nakon šestogodišnjeg separatističkog rata koji je završen 1994. godine.
U drugom ratu 2020. Azerbejdžan je zauzeo dijelove Nagorno-Karabaha i potpuno povratio okolnu teritoriju koju je ranije izgubio. Prema primirju kojim su okončane borbe 2020. godine, Rusija je u region rasporedila mirovne snage od oko 2.000 ljudi. Uticaj Rusije u regionu je oslabio usred njenog rata u Ukrajini, ohrabrujući Azerbejdžan i njegovog glavnog saveznika Tursku.