Oružani sukob u Banjskoj, u kojem je stradalo troje Srba i ubijen jedan pripadnik Kosovske policije, nastavlja da vezuje za sebe brojna pitanja koja su ostala nerazjašnjena. Izneđu ostalog, nije jasno da li su srpske bezbjednosne i obavještajne strukture znale da li će doći do sukoba, a postavlja se i pitanje odakle Srbima toliko naoružanja. Sagovornici Nove objašnjavaju da su srpske službe bezbjednosti slabo prisutne na Kosovu, operativno minimalno, te dodaju da je sve zakazalo.
Ni nakon dugo očekivane konferencije za medije predsjednika Aleksandra Vučića građani nisu dobili odgovor na pitanje šta se desilo u Banjskoj. I sam Vučić je rekao da nije mogao ranije da se obrati građanima jer „nisu mogli da dobiju ranije informacije zbog magnovenju“ i naveo da su cijeli dan imali sjednicu Saveta za nacionalnu bezbednost, te da će sa donijetim odlukama izaći pred narod u narednim danima.
Aleksandar Vučić Foto: Amir Hamzagić/Nova.rs
Ni Vučić nije imao odgovor na sva pitanja koja građani očekuju i na koja su tokom cijelu nedjelju strpljivo iščekivali. Na neke od njih čekaju i u ponedjeljak, a kao jedno od suštinskih pitanja nameće se dilema da li su obavještajni krugovi mogli da znaju šta se dešava na Kosovu.
Da li su znali da se priprema napad, kako je stiglo teško naoružanje u „srce“ Kosova i kako su se mladići sa sjevera obučavali za ovakve napade.
Foto: TANJUG/AP Photo/Visar Kryeziu
Brojna pitanja ostala su da „provejavaju“, dok je u ponedjeljak rano ujutru Rada Trajković iz Evropskog pokreta Srba s Kosova i Metohije rekla da je 30 ljudi upalo u manastir Banjska.
Gde su bile službe i da li je država zakazala?
Bivši direktor Vojnobezbednosne agencije (VBA) Momir Stojanović objašnjava za Novu da su tamošnje službe slabo prisutne na Kosovu i postavlja pitanje da li je moguće da država nije bila spremna da iskontroliše naoružane grupe. Stojanović napominje da je sa takvim radom moguće da će biti još iznenađenja.
“O tome u kakvoj se mi situaciji nalazimo govori Vučićeva izjava koji je rekao da je prevodilac pao u nesvest i da zbog toga ne stiže prevod sa albanskog. To vam govori do kakvog je sunovrata stigao celokupni sistem u zemlji. Ako Srbija u elektronskom smislu, u smislu izviđanja ne prati teritoriju Kosova, mislim da bi trebala. To prate sve zemlje. Mi moramo da imamo tim ljudi koji poznaje albanski, pa se presreću razgovori, to se analizira. Timovi ljudi bi trebalo da rade na takvim podacima i informacijama, dnevno se šalje upravi, ali nama je to sve zakazalo“, objašnjava Stojanović za Novu.
Momir Stojanović Foto: Ivan Dinić/Nova S
Prema tvrdnjama Stojanovića, postoja dva scenarija. Prvi, gdje je Beograd to organizovao, što je prema njegovim riječima izuzetno nejasno. Sa druge strane, kada je riječ o drugom scenariju da su se odmetnuli „mangupi“, onda je veoma nejasno kako to da službe nemaju takve podatke.
„Naše službe su izuzetno slabo prisutne na Kosovu, da biste imali nekakve informacije morate biti operativno prisutni, morate pratiti i analizirati situaciju, donositi zaključke i državnom vrhu predlagati šta dalje. Ako Beograd ne zna, nije upoznat sa ovim što su naoružani momci uradili u Banjskom, onda se postavlja pitanje kako to da službe ne znaju za postojanje tih momaka. Kako naše službe nisu prisutne da bi znale da se planira akcija. Ako se odmetnula grupa, ti mangupi i kriminalci, kako to da naše službe nisu znale za to. Vrlo se jasno postavlja pitanje – ako smo mi organizovali, zašto smo to uradili, a ako nismo, kako to da službe ne znaju“, nastavlja Stojanović.
Sagovornik Nove nema dilemu da Srbija ne vlada situacijom.
„To govori da se nama mogu desiti još veća iznenađenja, mi ne vladamo situacijom. Zemlja koja ne vlada u operativnom smislu, koja nema validne podatke i dobru analitiku, teško da može šta da očekuje kada je reč o rezultatima. Vučić je imao jako konfuzno obraćanje, ne mogu da procenim šta se zaista tu desilo.
Prema zvaničnim podacima policije na Kosovu, u Banjskoj su pronađeni puni arsenali oružja.
Foto: STRINGER / AFP / Profimedia
„Prema prvim informacijama, radi se o pronalaženju desetina, stotina komada naoružanja različitih tipova i kalibara, uniformi i logističke opreme, uključujući i vojno naoružanje teškog kalibra poput granata, topova, mitraljeza, kalašnjikova itd.“, navodi Kosovska policija.
Govoreći o tome odakle napadačima takav arsenal oružja, Stojanović tvrdi da odgovor na to pitanje treba tražiti u naoružavanju koje je bilo prisutno još tokom devedesetih godina.
Foto: TANJUG/Kosovo Police via AP
„Nekada je teritorijalna odbrana imala veliki broj oružana, Srbi su naoružavani 1992. godine preko Teritorijalne odbrane i sigurno je deo oružja ostao u posetu građana. Ne bih rekao da je tu reč o švercu oružja, već o ostacima naoružanja iz 90-ih“, zaključuje Stojanović.
Nikola Lunić iz Saveta za strateške studije, sa druge strae kaže da srbijanske službe rade, ali informativno, a ne i operativno.
„Nemamo nikakvih incidicija da verujemo da su službe zakazale, ali naše službe nemaju operativne sposobnosti na teritoriji Kosova i Metohije. Verovatno službe rade informativno, ali ne operativno. U tom smislu ne može se govoriti o zakazivanju o našim bezbednosnih službi, ali Kfor i Euleks su dobro informisani. Oni imaju saznanja, ali i operativnu moć da reaguju“, tvrdi Lunić.