Bar jednom vam se sigurno desilo da vam muha padne u čašu vina. Muha je očigledno mrtva. Ali s obzirom na ono što znate o tome gdje se muhe zadržavaju, pitate se da li je sigurno piti.
Unatoč zvučnom imenu, voćne muhe (vrsta Drosophila) hrane se hranom koja truli. Naseljavaju smeće, kompostne hrpe ili bilo koje mjesto gdje je prisutna hrana, uključujući odvode. Trula hrana bogata je mikrobima, a bilo koji od njih može muha pokupiti na svom tijelu i prenijeti na sljedeće mjesto na koje sleti.
Ovi mikroorganizmi uključuju E. coli, Listeriju, Shigellu i Salmonellu, od kojih svaki može izazvati potencijalno ozbiljnu infekciju čak i kod zdravih ljudi. Shvatate da je muha možda upravo deponirala potencijalno smrtonosne mikrobe u vaše vino (ili neki drugi napitak), pa ga bacate u sudoperu i točite novu čašu.
Međutim, naučni dokazi sugeriraju da ste možda upravo bespotrebno bacili dobro vino. Vino obično sadrži između 8 i 14 posto etanola i ima pH vrijednost oko 4 ili 5 – pH ispod 7 smatra se kiselim.
Dobro je poznato da je alkohol inhibiran za mikrobe, što je jedan od razloga zašto se vino može čuvati tako dugo. Nekoliko laboratorijskih studija također je pokazalo da kombinirani učinci alkohola iz vina i organskih kiselina, poput jabučne kiseline, mogu spriječiti rast E. coli i Salmonelle.
Da li bakterije koje je prenijela muha u vino mogu izazvati infekciju zavisi od broja deponiranih bakterija (tzv. “infektivna doza”) i koliko su metabolički sposobne.
Vino u koje je muha ušla bilo je takođe hladno, što nekim bakterijama koje izazivaju trovanje hranom izaziva tako veliki šok za njihov metabolizam da ih zaustavlja u rastu.
Kako su sve vrste vina (crveno, bijelo ili rosé, bilo da je hladno ili sobne temperature) prirodno antibakterijske, bakterije u vinu vjerovatno će biti oštećene, što će smanjiti njihovu sposobnost za izazivanje infekcije.
Ovo sugeriše da, iako bakterije deponirane u vinu od strane muha mogu biti prisutne u dozi dovoljnoj za izazivanje bolesti, vjerovatno neće izazvati infekciju jer su suviše oštećene. Dakle, vrlo je vjerovatno da se kontaminirano vino može popiti bez štetnih posljedica – bez obzira na to da li je bilo hladno ili ne.
Zatim, bakterije se moraju nositi sa ljudskim organizmom. Ako već nisu direktno oštećene vinom, bilo koje bakterije koje su preživjele od depozita muhe voćnjak će se suočiti sa visoko kiselim tečnostima u ljudskom želucu.
Bakterije koje izazivaju trovanje hranom su veoma osjetljive na kiseline, koje oštećuju njihovu DNK, a želudačna kiselina ih čak može ubiti.
U želucu, bakterije moraju također prevazići druge smrtonosne barijere, kao što su digestivni enzimi, zamagljujući mucus i stalno budni odbrambeni sistem imunološkog sistema. Bakterije iz vina prenete muhom su vJerovatno nesposobne da izazovu infekciju.
Ako nemate fobiju od bakterija, naučnici predlažu da uklonite muhu i popijete vino. Ako želite dodatni protein, čak možete progutati muhu. Muha vjerovatno neće promeniti ukus vina, čak i ako ih ima više. Vaš digestivni sistem će jednostavno obraditi muhu kao bilo koji drugi protein, piše Science Alert.